Da li su žene u Srbiji zaista sve ravnopravnije sa muškarcima?

Žene i muškarci teže tome da imaju jednaka prava i jednake mogućnosti, kako bi prema sopstvenim preferencijama uspeli da izgrade život kakav žele. Ali da li u tome uspevaju? Izgleda da konačno imamo potvrdan odgovor na ovo pitanje, barem ako je verovatni istraživanjima. Čini se da kao društvo lagano uspevamo da utabamo put ka slobodi ličnosti nezavisno od roda sa kojim se ista ta ličnost identifikuje, na šta ukazuju rezultati novog istraživanja.

Studenti Fakulteta političkih nauka u Beogradu tokom aprila su sproveli istraživanje na temu "Zastupljenost žena na značajnim društvenim položajima u Srbiji". Ispitali su uzorak od 710 punoletnih građana i građanki Republike Srbije svih generacija.

Zaključak koji je izveden na osnovu odgovora ispitanika tiče se shvatanja važnosti borbe za ravnopravnost kod subjekata oba pola. Istraživanje je pokazalo da muškarci nešto bolje cene do sada stečen položaj i ulogu žene u društvu — čak 51,6 posto muških ispitanika smatra da je ravnopravnost polova uglavnom ostvarena, dok žene 54 posto žena smatra kako ima još mnogo prostora za promene.

Ipak, čak 55, 6 posto ispitanih muškaraca smatra da su kvalifikacije žena presudne prilikom njihovog zapošljavanja, sa čime su žene saglasne i ističu kako je njihova kvalifikovanost za radno mesto za koje su aplicirale bila odlučujući faktor prilikom dobijanja posla. Sa tim u vezi, više od polovine ispitanika oba pola izrazilo je stav da ženina finansijska dominacija u domaćinstvu ne pravi veliku razliku u odnosu, te da oba pola jednako učestvuju u svim obavezama vezanim za održavanje domaćinstva. Više od 48 posto žena se izjasnilo da uopšte nije bitno da muškarac bude taj koji će izdržavati porodicu.

Usled nestašice posla gotovo 69 procenata žena je mišljenja kako muškarac ne zaslužuje nužno da zadrži posao, osim ako njegove kvalifikacije nisu zaista bolje u odnosu na one koje poseduje žena na istom položaju. Čak 95 posto žena takođe tvrdi kako ništa osim poslovnih rezultata nije garancija kako muškarac nužno bolje obavlja posao i zaslužuje veća primanja.

47,6 posto muškaraca tvrdi da veruje ženama policajkama i da nema razloga da smatra da su one slabije u poslu od svojih muških kolega, a 84 posto muških ispitanika bi bez problema glasalo za ženu koja se kandiduje za predsednicu države Srbije.

Međutim, fizički izgled, kao i bračni i roditeljski status još igraju veliku ulogu u zapošljavanju žena, na čemu moramo da nastavimo da radimo kako bi se ova pojava proredila, pa vremenom nestala. Takođe, ako govorimo o mobingu, većina smatra da su žene podložnije istom u većoj meri u odnosu na muškarce. Među ispitanicima vlada mišljenje da ženama nije pruženo dovoljno prilika da pokažu svoje umeće i sposobnosti na liderskim pozicijama i da je upravo to razlog veće zastupljenosti muškaraca na istim.

Ipak, postoje i podaci koji govore o tome da zapravo nisu žene te koje su stigmatizovane u pojedinim oblastima, već da su to muškarci. Ženama pripadaju uloge u obavljaju mnogih poslova, dok muškarcima ostaje da se bave nekim takoreći fizički težim poslovima, pa samim tim oni u pojednim temama postaju ugroženija grupa, nasuprot ženama.

U svojoj suštini, rezultati istraživanja jesu obećavajući, ali navedene pojave koje nastavljaju da predstavljaju prepreku za ravnopravnost, otvaraju prostor za dalje napredovanje u suzbijanju stereotipa i predrasuda prilikom tumačenja muške i ženske uloge u društvu. Iako su žene i dalje češće žrtve porodičnog nasilja i zarađuju manje, uz veću šansu da dožive diskriminiaciju prilikom zapošljavanja, ovakvi rezultati ohrabruju. Određene probleme samo prevazišli, a ostalih problema smo sve više svesni, bez obzira na to kojeg smo pola, i svest o njima treba da koristimo u cilju poboljšanja položaja oba pola u savremenom srpskom društvu.