Foto: AP Images
Teška su vremena, prijatelji moji, đavo ih odneo. Ali ova dirljiva priča će vam vratiti veru u čovečanstvo: vodeći članovi tesno povezane finansijske zajednice su bili spremni da pomognu prijatelju koji nije imao sreće, tako što su prikupili 30 milijardi dolara uzajamne pomoći i deponovali ij direktno na njihov bankovni račun.U četvrtak je krug finansijski uspešnih prijatelja — Bank of Amerika, Sitigrup, JP Morgan Čejs i Vels Fargo — saopštio da će dati po 5 milijardi dolara First Ripablik banci, malom preduzeću sa 271 milijardom dolara u imovini koje bilo je u opasnosti da zauvek zatvori vrata - dok njihova priča nije postala viralna i zajednica se okupila oko njih. Drugi članovi filantropske zajednice Goldman Saks i Morgan Stenli dali su po 2,5 milijardi dolara. Čak i oni koji nisu imali toliko da daju, dali su simbolične doprinose od po milijardu dolara kako bi pokazali svoju podršku. Svaki dolar se računa!Zajednica koja pruža međusobnu pomoć rekla je da su uznemireni što su Banka Silicijumske doline i Signačr Bank – nekadašnji kameni temeljac zajednice koji su davali kredite inovatorima poput Ilona Maska, odnosno pružaocima stambenih usluga poput onih koji podižu stanarinu prilikom svake krize – prinuđene da zatvore svoja vrata u ovim teškim vremenima. Stvarajući ovu improvizovanu mrežu socijalne zaštite kako bi zaštitili najugroženije članove svoje zajednice, rekli su da će stajati jedni pored drugih kada im bude teško:„Američki finansijski sistem je među najboljima na svetu, a američke banke — velike, srednje banke i banke u zajednici — rade izvanredan posao služeći bankarskim potrebama svojih jedinstvenih klijenata i zajednica“, navodi se u saopštenju banaka u kojem najavljuju inspirativni potez . „Nedavni događaji nisu ništa promenili.„Zajedno raspoređujemo našu finansijsku snagu i likvidnost u širi sistem, tamo gde je to najpotrebnije“, dodali su.Ova zajednica zaista može svašta kada se okupi: već je pokazala moć kolektivne akcije boreći se protiv birokratije koja sputava vredne špekulativne investitore i protiv drakonskih vladinih pravila koja bi zahtevala „oporezivanje“ velikih korporacija i bogatih.